Javna rasprava o novoj Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije završila je 15. studenoga 2013. godine, a njeno usvajanje se očekuje tjekom 2014. godine.
Strategija je rezultat rada preko 60 hrvatskih znanstvenika i stručnjaka te je osmišljena kako bi predložila mjere koje su usklađene sa strategijama EU do 2020. godine, no sadrži i ciljeve čije ostvarenje se očekuje do 2025. godine. Temeljni cilj Strategije je uspostavljanje trokuta znanja koji obuhvaća cjeloživotno učenje, znanost i inovacije. Strategija pokriva cijeli obrazovni sustav, podijeljen u nekoliko segmenata - cjeloživotno učenje, rani i predškolski odgoj, osnovno i srednje obrazovanje, visoko obrazovanje, obrazovanje odraslih, te znanost i tehnologiju. Svaki od tih dijelova ima svoje ciljeve, a svi su usredotočeni na postizanje dva glavna cilja: kvalitetno obrazovanje dostupno svima te znanost koja pozitivno utječe na ukupne svjetske zalihe znanja i doprinosi boljitku hrvatskog društva.
U pogledu strukovnog obrazovanje i osposobljavanja, Strategija naglašava važnost boljeg povezivanja obrazovanja i osposobljavanja s tržištem rada, te unaprjeđenje obrazovnih postignuća i vještina. Što se tiče nastavnika, predviđena je modernizacija programa obrazovanja i stručnog usavršavanja nastavnika, kao i razvoj modela njihovog kontinuiranog profesionalnog razvoja te njegovog praćenja na temelju standarda kompetencija nastavnika. Posebna pažnja se posvećuje primjeni informacijskih i komunikacijskih tehnologija u učenju i poučavanju.
U svrhu utvrđivanja zajedničkih vrijednosti, načela i ciljeva svih oblika strukovnog obrazovanja, razvit će se i uvesti Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje čiji su vodeći principi:
- fleksibilnost strukovnog obrazovanja putem izbornosti i modularnosti;
- odgađanje strukovne diferencijacije u završne razrede čime se izbjegava prerano usmjeravanje učenika i povećava fleksibilnost buduće radne snage;
- osiguravanje relevantnosti strukovnog obrazovanja poštovanjem standardiziranog postupka koji predviđa HKO istraživanjima potreba tržišta rada;
- osiguravanje općeobrazovnih i temeljnih kompetencija kao osnove za daljnje obrazovanje te cjeloživotno učenje;
- postupno uvođenje modela 'učenja na radnom mjestu' u svim oblicima i vrstama strukovnog obrazovanja;
- izrada i uvođenje modela predikcije na temelju analiza potreba, planova i trendova strukovnih sektora na županijskoj, regionalnoj i državnoj razini;
- osiguravanje prelaska iz strukovnog obrazovanja u različite oblike visokoškolskog obrazovanja dodatnim obrazovnim programima i uklanjanjem prepreka i „slijepih ulica” u obrazovanju.
Potrebno je razviti odgovarajući model vertikalne prohodnosti učenika trogodišnjih strukovnih programa kao i optimalnu mrežu programa za strukovne škole temeljenu na analizi i procjeni regionalnih razvojnih potreba. Također će se uspostaviti regionalni centri kompetentnosti za strukovno obrazovanje.
Strategija koja bi trebala biti usvojena tijekom 2014. godine obuhvaćat će razdoblje do 2025. godine te će se temeljiti na ideji stvaranja društva jednakih mogućnosti temeljenog na znanju, gdje su obrazovanje i znanost razvojni prioriteti ne samo za hrvatsko društvo u cjelini nego i za svakog pojedinca.