Prije dva desetljeća Hrvatska je primila više od pola milijuna izbjeglica susjednih zemalja pogođenih ratom te ima značajno iskustvo u prihvatu migranata. Uslijed nedavne izbjegličke krize, Hrvatska se suočila s manjim brojem migranata s područja Bliskog istoka.

Obrazovanje predstavlja iznimni društveni resurs koji doprinosi migrantima i širem društvu kroz brojne prilike za povećanje vještina, znanja i prilika za zapošljavanje. Djeca migranata, tražitelji azila, te stranci pod privremenom ili supsidijarnom zaštitom imaju pravo na osnovno i srednjoškolsko obrazovanje u Hrvatskoj. U školskoj godini 2017./2018., 43 migranta pohađala su osnovnu školu, sedam ih je pohađalo srednju školu, dok je četiri bilo upisano u predškolski odgoj. Ministarstvo znanosti i obrazovanja surađuje s Ministarstvom unutarnjih poslova na integraciji migranata kroz program učenja hrvatskog jezika, povijesti i kulture. Program se provodi u svim školama koje pohađaju djeca migranata, uključujući devet srednjih škola. Djeca tražitelja azila koja ne znaju ili slabo govore hrvatski jezik pohađaju jezične tečajeve prije upisa u redovnu školu.

Priznavanjem inozemnih kvalifikacija u svrhu nastavka obrazovanja ili pristupanja tržištu rada također se nastoji olakšati integracija migranata. Priznavanje inozemnih kvalifikacija provodi Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Agencija za odgoj i obrazovanje, te obrazovne ustanove. S obzirom na okolnosti migracija, izbjeglice često ne posjeduju valjane dokumente koji dokazuju njihovo znanje i vještine što zahtjeva vrednovanje prethodnog učenja. Hrvatsko zakonodavstvo i njegova primjena jamče da izostanak važećih dokumenata ne može predstavljati osnovu za odbijanje zahtjeva za priznavanje inozemnih kvalifikacija.

U Hrvatskoj se ujedno provode mjere stručnog usavršavanja nastavnika u svrhu uspješnije potpore migrantima u procesu obrazovanja. Posebna pozornost posvećena je građanskom odgoju i obrazovanju, projektima i suradnji s organizacijama civilnog društva s ciljem osiguravanja interkulturalnog obrazovanja. Naposljetku, planira se korištenje sredstava iz EU fondova za potporu migrantima kroz pružanje kvalitetnijih usluga i osposobljavanje obrazovnih djelatnika u svrhu učinkovitije integracije migranata u hrvatsko društvo.