Od uvođenja 2022. godine, mikrokvalifikacije su postale važan instrument obrazovanja odraslih, a razvijale su se usporedno s nacionalnim sustavom vaučera za obrazovanje odraslih, koji su dodatno potaknuli interes za cjeloživotno učenje. 

Dinamičan razvoj mikrokvalifikacija

Od 2022. godine Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih izdala je pozitivno mišljenje za više od 4.500 programa za stjecanje mikrokvalifikacija, koji čine oko 80 % odobrenih formalnih programa obrazovanja odraslih. Pozitivno mišljenje dobilo je i više od 700 programa za stjecanje djelomičnih kvalifikacija. Nova obrazovna ponuda time je omogućila odraslima stjecanje gotovo 500 različitih mikrokvalifikacija i više od 60 djelomičnih kvalifikacija.

Zakonom o obrazovanju odraslih, koji je stupio na snagu 2022. godine, mikrokvalifikacije i djelomične kvalifikacije prvi su puta uvedene u formalno obrazovanje odraslih koje je ujedno usklađeno s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom (HKO). Ovi kraći oblici kvalifikacija se stječu završetkom programa usavršavanja (na razini 4 HKO-a), programa osposobljavanja (na razinama 2, 3 i 4 HKO-a) te programa strukovnog specijalističkog usavršavanja (na razini 5 HKO-a). Obujam djelomičnih kvalifikacija iznosi najmanje 10 CSVET bodova, koji se dodjeljuju za kvalifikacije u obrazovanju odraslih, dok se za mikrokvalifikacije predlaže do 9 CSVET bodova, ovisno o složenosti ishoda učenja.

Programi osposobljavanja najzastupljeniji su u obrazovanju odraslih te čine više od 80% svih odobrenih programa za stjecanje mikrokvalifikacija. Većina programa razvijena je u najvećim sektorima u sustavu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, poput strojarstva, brodogradnje i metalurgije, graditeljstva, geodezije i arhitekture te elektrotehnike i računarstva.

Vaučeri potiču sudjelovanje u cjeloživotnom učenju

Vaučeri za obrazovanje odraslih dali su dodatni zamah razvoju mikrokvalifikacija, s obzirom da predstavljaju najveći javno financirani mehanizam za promicanje cjeloživotnog učenja i unaprjeđenje vještina radne snage. Do studenoga 2025. godine dodijeljeno je 50.145 vaučera ukupne vrijednosti 49.257.281 EUR. Vaučeri su u pravilu pokrivali cjelokupni trošak obrazovanja, dok je samo 4% programa zahtijevalo sufinanciranje polaznika ili poslodavaca.

Ukupno 298 ustanova nudilo je programe koji se mogu financirati vaučerima, pretežito za stjecanje mikrokvalifikacija i djelomičnih kvalifikacija kroz formalno obrazovanje odraslih. U ponudi programa, koji se mogu financirati vaučerima, najzastupljeniji su bili programi osposobljavanja (1.244 programa za stjecanje mikrokvalifikacija i 285 za djelomične kvalifikacije), a slijedili su programi usavršavanja (511 za mikrokvalifikacije i 20 za djelomične kvalifikacije). Najmanja je bila ponuda programa strukovnog specijalističkog usavršavanja (20 programa za stjecanje mikrokvalifikacija i 29 za djelomične kvalifikacije), uz 239 neformalnih programa obrazovanja odraslih. U ponudi su bila samo dva programa za stjecanje cjelovite kvalifikacije.

U skladu s time, 2025. godine najveći broj korisnika vaučera upisao je programe za stjecanje mikrokvalifikacija (11.019 korisnika), uz rastući udio pripadnika ranjivih skupina, odnosno 3.067 dugotrajno nezaposlenih, neaktivnih osoba i mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se niti se osposobljavaju (NEET). Programe za stjecanje djelomičnih kvalifikacija pohađalo je 5.556 korisnika, a 3.467 sudionika uključilo se u neformalne programe obrazovanja odraslih. Samo 143 polaznika odlučila su se za stjecanje cjelovite kvalifikacije.

I dalje postoje prepreke za ranjive skupine

Unatoč velikom interesu za cjeloživotno učenje uz potporu vaučera, najnovija istraživanja ukazuju na prepreke koje posebno pogađaju odrasle osobe iz ranjivih skupina. Izazovi uključuju ograničenu podršku za razvoj programa, poteškoće u usmjeravanju financiranja prema osobama s niskom razinom kvalifikacija i vještina, neusklađenost između dostupnih programa i potreba polaznika te nedovoljne digitalne vještine za korištenje platforme za vaučere. Promocija prema skupinama s nižim razinama vještina i dalje je ograničena. Dodatne prepreke uključuju zdravstvene probleme, geografsku udaljenost, obveze skrbi za članove obitelji te financijska ograničenja za korisnike socijalnih naknada (Butković i Matković, 2025).

Evaluacija sustava vaučera donosi prilagodbe u provedbi

U odnosu na navedene izazove, Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike pokrenulo je 2025. godine opsežan projekt unaprjeđenja sustava vaučera koji obuhvaća evaluaciju relevantnosti ponude programa te učinka sustava vaučera na povećanje sudjelovanja u cjeloživotnom učenju. Prvi rezultati pokazuju visoku razinu zadovoljstva: više od 80% korisnika izjavilo je da je zadovoljno stečenim kompetencijama.

Inicijalna evaluacija već je dovela do prilagodbe u provedbi, poput smanjenja u ponudi programa obrazovanja za koje postoji mala ili nikakva potražnja te proširenje ponude dodatnim neformalnim i duljim programima koji vode do djelomičnih ili cjelovitih kvalifikacija. Uz potporu 3.247.313 EUR iz ESF+, kroz projekt Jačanje povezanosti obrazovanja i tržišta rada u razdoblju od 2025. do 2029. godine, provodit će se aktivnosti mapiranja i predviđanja potreba za vještinama te izrade modela individualnih računa za učenje, a na temelju iskustva provedbe u sustavu vaučera.

 

Više informacija

  • ReferNet Croatia i Cedefop (14. ožujka 2025.). Croatia: vouchers for adults boost interest in lifelong learning. National news on VET.
  • Butković, N. i Matković, T. (2025). Vouchers as vehicle of change in Croatian vocational adult education: two theoretical perspectives. U: E. Quintana-Murci, F. Salvà-Mut, B. E. Stalder i C. Nägele (ur.), Towards inclusive and egalitarian vocational education and training: Key challenges and strategies from a holistic and multi-contextual approach. Zbornik radova 6. konferencije Crossing Boundaries in Vocational Education and Training, Palma de Mallorca, Španjolska, 21.–23. svibnja 2025. (str. 95–105). VETNET.